Mjesečne arhive veljača 2020

Autoradmin

24 točke za očuvanje prirode: Postani ekološki osviješten!

24 točke za očuvanje prirode: Postani ekološki osviješten!

POKRENI SE

Lako je okrenuti glavu i pomisliti da razbacani otpad, recikliranje i očuvanje okoliša nisu naš problem. Nedostatak volje, novca i vremena na kraju dana nisu opravdani razlozi za zanemarivanje prirode koja nas okružuje i planete na kojoj živimo. Donosimo vam popis od 24 točke prema kojima bismo svi trebali živjeti za zelenu budućnost!

  1. Temelj za promjene je osobna promjena svakog od nas.
    2.Ako ne reciklirate jer mislite da vaš doprinos ionako ne čini razliku, niste u pravu.
    3. Izbjegavajte sprej-doze. Koristite one s crpnim raspršivačima, koji omogućuju ponovno punjenje.
    4. Odvojeno odlažite otpad koji se može reciklirati.
    5. Kontrolirano izdvajajte svaki otpad, ne stvarajte divlja odlagališta.
    6. Kompostiranjem možete smanjiti svoj kućni otpad za jednu trećinu.
    7. Pokupite otpad na plaži ili drugdje kada na njega naiđete.
    8. Ako vidite otpad odložen na za to nepredviđenome mjestu, prijavite to inspekcijskim službama.
    9. Koristite ekološku kozmetiku i sredstva za čišćenje i neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija.
    10. Perilice i slične aparate uključite u vrijeme jeftinije struje.
    11. Neka voda ne teče cijelo vrijeme dok se brijete, perete posuđe, zube, ruke…
    12. Na slavinu stavite mrežicu za reguliranje mlaza.
    13. Za bojenje koristite boje na bazi vode.
    14. Sve što se može popraviti, popravite i iskoristite.
    15. Sve ono što još ima uporabnu vrijednost, a vama više ne treba, poklonite.
    16. Tuširajte se umjesto da se kupate.
    17. Provjeravajte slavine ili ventile; cure li, odmah ih popravite.
    18. Hodajte i vozite bicikl, smanjite vožnju automobilom.
    19. Ako vaš automobil nema katalizator, obavezno ga ugradite.
    20. Vodite računa da svjetlo ne gori u prostorijama u kojima nema nikoga.
    21. Izbjegavajte proizvode za jednokratnu uporabu (upaljači, kemijske olovke, baterije).
    22. Kao roditelj uključite se u program djetetove škole (vrtića) za očuvanje i zaštitu okoliša.
    23. Uključite se u rad nevladinih udruga za zaštitu prirode i okoliša.
    24. Razgovarajte s djecom i prijateljima o problemu otpada te očuvanju okoliša.

 

Autoradmin

Zero Waste – savjeti kako laganim koracima smanjiti svakodnevnu količinu otpada

Zero Waste - savjeti kako laganim koracima smanjiti svakodnevnu količinu otpada

Potrebno je pronalaziti i koristiti prakse koje će zagađenje smanjiti što je moguće više. 

ANGAŽIRAJ SE

U vrijeme globalnog zagađenja prirode, kada se svakodnevno iz okeana izvuku velike količine otpada, u vazduh ispusti mnogo štetnih gasova, kada se predviđa porast količine otpada za 70% do 2050. godine, potrebno je pronalaziti i koristiti prakse koje će zagađenje smanjiti što je moguće više. Jedna od takvih praski je i Zero Waste, odnosno život bez otpada.

Šta je to Zero Waste?

Prema definiciji Međunarodne Alijanse ovog pokreta, zero waste je “konzervacija svih resursa putem odgovorne proizvodnje, konzumacije, ponovne upotrebe i oporavka pakovanja i materijala bez sagorijevanja i ispuštanja supstanci koje štete okruženju ili ljudskom zdravlju u zemlju, vodu ili vazduh”.  Zero waste ili život bez otpada podrazumijeva pet osnovnih principa: refuse-kupovati stvari koje su manje upakovane (poput proizvoda u rinfuzi), reduce – smanjena kupovina stvari, reuse – ponovna upotreba već korištenih stvari ili kupovina polovnih (ovo se prvenstveno odnosi na odjeću), compost -kompostiranje organskog otpada te recycle odnosno reciklaža.

Prednosti ovakvog načina života su mnogobrojne jer ne samo da se smanjuje količina otpada i zagađenje okoliša, smanjuju troškovi njegovog zbrinjavanja, takođe se povećava kvalitet života, koriste mnogo zdravije namirnice i kozmetika.

Jeftin način života, ali i dalje bez sistemske podrške

Iz Zero waste Bosnia, Facebook stranice koju su pokrenuli Adnan Spahić i Emina Borčak-Spahić kako bi promovirali ovaj način života ističu da život bez otapada nije uopšte skup kako se na prvu da pomisliti.

“Mi smo mislili isto tako. Vidjeli smo kozmetiku, metalne slamke, skupe posudice itd. kojih nema kod nas da se kupe, a i mnogo su skupi. Ali, zapravo se sav koncept zero wastea svodi na to da je najbitnije da ne kupujemo nove stvari, da koristimo i cijenimo ono što imamo. Počev od garderobe i namještaja, do plastičnih posudica i kesica. Ako je već kupljeno, treba da se koristi što duže. Živjeti minimalistički je zapravo jeftino i nije nikakav luksuz”, ističu oni.

Marina Kuburić, Ivana Kulić i Jelena Vukelić, koje i same svakodnevno pokušavaju živjeti bez otpada, ističu da bi ovo mogla postati svakodnevna praksa i kod nas, ali uz učešće svih strana – poslovnih subjekata, vlasti i građana.

“Nažalost, mislimo da ćemo još dugo morati pričekati da se ovaj koncept u širem spektru počne primjenjivati i kod nas. Ali pozitivno smo iznenađene koliko je pojedinaca u posljednih nekoliko godina počelo da primjenjuje koncept Zero waste u određenim segmentima njihovog života. Svijest građana se polako mijenja, ali potrebni su uslovi koji će ih dalje podstaknuti i omogućiti im takav način života. Ono što je ohrabrujuće za zero/low waste pokret u BiH, jeste da imamo generacije koje se sjećaju  života bez prekomjerne plastike. Kroz kratki razgovor sa starijom osobom veoma lako možemo otkriti dostupne i jeftine alternative proizvodima koji se nalaze u plastičnoj ambalaži”, ističu one te dodaju da ovakav način života može biti komplikovan dok se ne naviknete da “razmišljate da u torbi uvijek imate ceker, da za kupovinu proizvoda na vagu, naročito od lokalnih proizvođača, nosite svoje posude, da nađete zamjenu za proizvode koje ste ranije kupovali, a koji stvaraju mnogo otpada, itd.”

Svijest građana se polako mijenja, ali potrebni su uslovi koji će ih dalje podstaknuti i omogućiti im takav način života.

“Način života bez otpada nije skup, on je čak jeftiniji, jer je cilj iskoristiti postojeće stvari i dati im novu upotrebnu vrijednost, a ne prvobitno ih zamijeniti novim i modernim, pa čak i ako one bile promovirane kao “zero waste” proizvodi. Ali u pravu ste da mi na našem tržištu još uvijek nemamo proizvode koji su dostupni inostrano, ali to je moguće riješiti internet kupovinom, čak po povoljnijim cijenama”, ističu ove djevojke.

Adnan i Emina se slažu da je ovaj način života mnogo jeftiniji te ističu i da je potrebna promjena svijesti kako bi ljudi shvatili da su oni dijelom problem, ali i rješenje.

“Ljudi kao potrošači imaju mnogo veću moć nego što misle. Kada niko od nas više ne bi tražio plastične kese, ne bi se više proizvodile. A trenutno se svake minute koristi novih milion plastičnih kesa. To nam pokazuje da ljudima trebaju kese. Potražnja diriguje proizvodnju. Vrlo jednostavno. Tako da mi, jedno po jedno, možemo diktirati kompanijama kako da se ponašaju. U svijetu već postoje promjene gdje kampanje i institucije prestaju koristiti jednokratnu plastiku, uvode obaveze veganskih menija u kantine, itd. Sve su to promjene koje su došle, jer su pojedinci tražili. Ipak, radi se o budućnosti naše djece i kakav ćemo im svijet ostaviti u amanet. Treba nam veliki broj ljudi koji će živjeti low waste, umjesto malo ljudi koji će živjeti zero waste”, ističu naši sagovornici.

Poljoprivreda utiče na količinu otpada

Veliki uticaj na zagađenje ima i poljoprivreda. FAO ističe da je čak 38% vodenih površina Evropske unije izloženo zagađenju koje je uzrokovala poljoprivredna proizvodnja. Intenzifikacija proizvodnje je praćena pretjeranom upotrebom pesticida i fertilizatora, te u velikom broju slučajeva erozijom, salinitetom i nakupljanjem naslaga u vodi. Ovako se zagađuje, ne samo zemljište i voda, već i vazduh, stočna hrana, izumiru mnoge biljne i životinjske vrste te dolazi i do zdravstvenih problema kod ljudi.

Treba nam veliki broj ljudi koji će živjeti low waste, umjesto malo ljudi koji će živjeti zero waste, ističu naši sagovornici.

Iz tog razloga se i razvio pojam zero – poljoprivrede koji upravo i ima cilj borbu protiv zagađenja uzrokovanih poljoprivrednom proizvodnjom. Cilj ovakve proizvodnje jeste ponovno dovođenje u ravnotežu biogeohemijskih procesa, smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora, poboljšanje kvaliteta okoliša, kreiranje održivih proizvoda visoke vrijednosti.

 

Ovo jesu tehnike koje su izuzetno korisne te neophodne, ali u našim uslovima teško primjenjive. Ipak, postoje neke stvari koje bi svi mi mogli uraditi kako bi smanjili zagađenje uzrokovano poljoprivredom te počeli živjeti zero waste, tvrde Adnan i Emina.

“Najbolja stvar koju možete učiniti za našu planetu jeste da prestanete plaćati proizvodnju mesa, jer je mesna industrija najveći zagađivač današnjice. Ne možete reći da se borite za očuvanje okoline dok istovremeno plaćate krčenje prašuma radi uzgoja stočne hrane. Cijenite i koristite ono što imate. Ne kupujte novo, nego zašijte, zakrpite, zalijepite, čuvajte. Ne kupujte bespotrebne kese i plastična pakovanja, kad možete imati višekratne. Ne bacajte hranu i ne kupujte egzotična jela. Napravite svoje proizvode za higijenu, čišćenje i hranu. Mislite globalno, ali djelujte lokalno!”, govore oni.

Kako živjeti bez otpada?

Jelena, Ivana i Marina su podijelile i nekoliko savjeta o tome kako da što lakše pređemo na život bez otpada i da nam ovaj način života postane navika.

“Naša glavna poruka bi bila da krenete lagano, i da koncept života bez otpada počnete uvoditi u pojedinim segmentima vašeg života gdje je to za vas najednostavnije. Npr. prilikom kupovine namirnica uvijek birajte po mogućnosti staklenu ili kartonsku ambalažu, tamo gdje je moguće kupite proizvode sa povratnom ambalažom, izbjegavajte plastične vrećice, pa čak i za voće i povrće na vagu – naljepnicu jednostavno stavite na proizvod, u torbi uvijek nosite ceker/e, jer nikada ne znate kada će vam zatrebati. U pekari recite da vam pored papirne vrećice ne treba i plastična. Kupujte što više proizvode u rinfuzi, a za to ponesite svoje posude – ovo je moguće kod svih manjih lokalnih proizvođača, ali i u sve više supermarketima. Kupujte domaće proizvode, od manjih lokalnih proizvođača, više kuhajte, a manje kupujte (polu)gotova jela. Pravite sami prirodnu kozmetiku i proizvode za higijenu ili ih kupite od lokalnih proizvođača. Ne kupujte flaširanu vodu, nosite svoju bocu, u kafićima recite da ne želite slamku, izbacite papirne ubruse i salvete iz svog domaćinstva i vratite se pamučnim kuhinjskim krpama, štampajte samo neophodne dokumente i to dvostrano, pri kupovini bilo čega, a naročito odjeće, prvo dobro razmislite da li vam je to stvarno neophodno”, govore naše sagovornice za kraj, piše Agroklub. 

Autoradmin

Iz toka Neretve u moru završi 15 kg plastike svakoga sata ili 127.000 kg godišnje

Iz toka Neretve u moru završi 15 kg plastike svakoga sata ili 127.000 kg godišnje

POKRENI SE

Rijeke su najveći izvor plastike u oceanima, prema nekim procjenama 80% plastike u more dospije iz rijeka.

Problem se javlja i u Hercegovini, budući da procjene ukazuju na to da Neretva godišnje u more odnese 127 000 kg plastike ili u prosjeku gotovo 15 kg po satu.

Na globalnoj razini godišnje prijeko riječnih tokova u morima završi od 0,8 do 2,7 milijuna tona plastike.

Male gradske rijeke su među najonečišćenijima.

Ocean Cleanup je rezultate svojih istraživanja objavio na svojoj mrežnoj stranici i ih možete pronaći ovdje https://theoceancleanup.com/sources/  

 

Autoradmin

Svake godine bacamo više od 30 milijardi plastičnih boca

Svake godine bacamo više od 30 milijardi plastičnih boca

Kampanje za flaširanu vodu najveći su razlog zašto ljudi misle da voda koju pijemo svaki dan više ne valja. Stručnjaci tvrde da to nije tako i upozoravaju na otpad koji stvara flaširana voda.

INFORMIRAJ SE

Masovna potrošnja vode u bocama je “čin ekonomskog, okolišnog i socijalnog sljepila”, smatra autor knjige “Bottled and Sold: The Story Behind Our Obsession with Bottled Water” Peter H. Gleick, inače poznati znanstvenik i stručnjak za pitku vodu, a BBC ga čak naziva i okolišnim vizionarom. 

Neminovna je činjenica da je 21. stoljeće doba flaširane vode, no je li ona zaista toliko potrebna i dobra za piće?

– Ljudi se boje vode iz slavine pa kupuju vodu u boci, no varaju se ako misle da je ona sigurnija – čišća i pitkija od one koja teče u vaš sudoper. Milijuni ljudi više ne vjeruju svojim slavinama, a za to su krive goleme reklamne kampanje tvrtki koje pune plastične boce vodom na istim izvorima iz kojih dolazi ‘obična’ voda – smatra Peter H. Gleick, predsjednik Oceanskog instituta. Autor, koji između ostalog i sam pije vodu iz slavine, hvali američki sustav vodoopskrbe i pokušava iskorijeniti njezinu “demonizaciju” koja jača iz godine u godinu, pišu 24 sata.hr

– Osim što voda u bocama nije zdravija ili sigurnija od vode iz većine sustava slavina, stvara nerazumnu količinu plastičnog otpada – otkriva autor. Nismo ni svjesni, dodaje, da je voda polako iz besplatnog prirodnog resursa prešla u jedan od najuspješnijih komercijalnih proizvoda u zadnjih sto godina. 

– Voda je postala veliki biznis. Svake sekunde svakog dana samo u SAD-u na tisuće ljudi kupi plastičnu bocu vode, a svake sekunde svakog dana tisuću i više ljudi baci jednu od tih boca. To je više od trideset milijardi boca na godinu i deseci milijardi dolara zarade – otkriva autor. Upozorava da lokalne zajednice ne bi smjele “pokleknuti” pred korporacijama i prepustiti im lokalne izvore kako bi na tom mjestu uspostavili postrojenja za punjenje.  

Autoradmin

Tri stvari koje možete napraviti u svom vrtu za spas planeta

Tri stvari koje možete napraviti u svom vrtu za spas planeta

Sadnja stabala koja brzo rastu posebno je prikladna, a korisno je zasaditi i stablo s puno lišća, savjetuje Helmut Selders, predsjednik Udruge njemačkih rasadnika.

KORISNI SAVJETI

Svatko može učiniti nešto za spas klime.

Čak i male promjene mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena.

A možemo početi od vlastitog vrta.

1. Posadite voćku kako biste smanjili emisiju CO

Drveće veže ugljični dioksid, osobito kad se pobrinete da se drvo kasnije iskoristi kao građevinski materijal i da lišće istruli na tlu.

Sadnja stabala koja brzo rastu posebno je prikladna, a korisno je zasaditi i stablo s puno lišća, savjetuje Helmut Selders, predsjednik Udruge njemačkih rasadnika.

2. Pomozite životinjama sadnjom različitih biljaka

– Raznolikost je šansa za preživljavanje – kaže Marja Rottleb, savjetnica u Njemačkoj udruzi za zaštitu prirode i biološke raznolikosti (Nabu). Imate li u vrtu puno različitih biljnih vrsta, privući ćete i više životinjskih vrsta te im pomoći u preživljavanju i obratno. U protivnom životinje neće pronaći dovoljno hrane, a biljke se neće moći razmnožavati.

Umjesto da vam okućnicu čini samo travnjak, postavite gredice s raznim biljkama. One, uz drveće i grmlje, sadrže vrijedne zalihe CO2  te pružaju i hranu i stanište životinjama.


Birajte autohtone biljke, po mogućnosti divlje vrste, preporučuje Rottleb te pojašnjava da insekti najčešće ne uspijevaju doći do nektara na cvijeću s gustim laticama. Dodaje da ponekad visoko kultivirane biljke ni ne proizvode pelud i nektar. Takve su primjerice hortenzija, forzicija i geranij.

3. Kupujte zemlju bez treseta

Velika količina ugljičnog dioksida zadržava u tresetu, organskom sedimentu koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama. Ako se izlučuje CO2 oslobađa se plin štetan za klimu, a povrh toga močvara se uništava, a važno je stanište mnogih životinja.

No sve je više alternativa tresetu, koji se obično temelji na kompostu, humusu nastalom od kore drveta i na drvenim vlaknima. Pri sljedećoj kupnji zemlje, pokušajte zatražiti zemlju bez treseta, piše 24 sata.hr.

Autoradmin

Jedni od rijetkih koji šire svijest o ekologiji: Zašto je DM prestao sa dijeljenjem vrećica

Jedni od rijetkih koji šire svijest o ekologiji: Zašto je DM prestao sa dijeljenjem vrećica

POZITIVNA VIJEST

Od kolovoza u dm prodavnicama se više ne mogu besplatno preuzeti male plastične vrećice prilikom kupovine, jer su one trajno povučene iz ponude.

Naime, kako bi se reducirala upotreba tankih plastičnih vrećica, koje se u prosjeku koriste svega 12 minuta, dok njihova razgradnja traje nekoliko stotina godina, dm je u kolovozu uveo nove mjere kojima želi podstaći zaštitu okoliša i stimulisati kupce na savjesnu kupovinu.

U prodaji će i dalje ostati čvršće plastične vrećice namijenjene višekratnoj upotrebi.

„Kao predvodnik primjene savremenih praksi održivog razvoja dm je prvi prodajni lanac u našoj zemlji koji je još 2012. uveo prodaju plastičnih vrećica umjesto besplatne podjele. Zabrinuti činjenicama i brojkama koje ukazuju kako u Bosni i Hercegovini godišnja potrošnja plastičnih vrećica iznosi više od milijardu komada, dok se na mjesečnom nivou troši sto milijuna, odlučili smo se za novi korak koji za cilj ima da zajedno s našim kupcima doprinesemo zaštiti okoliša i očuvanju prirode”, izjavila je Admira Isaković, voditeljica Nabave i Marketinga kompanije dm drogerie markt BiH i dodala kako u dm-u kupci mogu imati “ceker za cijeli život”, jer u bilo kojoj dm prodavnici svoj dotrajali dm platneni ceker uvijek mogu besplatno zamijeniti za novi.

Kao društveno odgovorna kompanija, dm je u na dan povlačenja plastičnih vrećica, u kolovozu svima koji su obavili kupovinu u iznosu od 20 KM i više poklanjali ceker UČINIMO SVJESNO.

Ova dm-ova inicijativa dio je društveno-odgovornih praksi koje velike kompanije širom svijeta realiziraju s istim ciljem, a to je redukcija plastičnog otpada.

S obzirom da se plastične vrećice razgrađuju stotinama godina,  onemogućuju tako i razgradnju organskog otpada koji se u njima deponuje. Stoga je edukacija i podsticanje stanovništva na korištenje alternativnih rješenja jedan od načina smanjenja zagađenja okoliša.

„Ekološke katastrofe u BiH ali i svijetu čiji smo svjedoci iz godine u godinu nas zabrinjavaju ali i služe kao vodič za predstojeće aktivnosti društvene odgovornosti koje će biti usmjerene na ekologiju i podršku očuvanju prirode u našoj zemlji. Iskreno se nadamo da će i kupci pronaći smisao i slijediti našu misiju, a mi ćemo se potruditi da i našu ponudu dodatno obogatimo proizvodima koji su dobri za čovjeka i okoliš“, dodala je Isaković.

U dm prodavnicama širom BiH kupci već sada mogu pronaći širok izbor proizvoda prirodne kozmetike, organske hrane, proizvoda za domaćinstvo čiji su sastojci i proizvodnja u skladu sa ekološkim standardima

Autoradmin

Mostarski bikeri počistili deponiju i zasadili sadnice

Mostarski bikeri počistili deponiju i zasadili sadnice

POZITIVNA VIJEST

U prostorijama restorana “Kulluk” u mostarskom Starom gradu, nadomak Starog mosta, posljednjeg dana studenog 2019. održan je radni sastanak Udruženja “Route M17” iz Mostara.

Na sastanku Udruženja, čiji članovi su gospodarstvenici, odnosno privatnici, zaljubljenici u moto-sport, bilo je najviše riječi o nedavnim aktivnostima na pošumljavanju lokaliteta na Mostarskom jezeru u Vrapčićima, u sklopu priprema tog mjesta za terenski lokalitet njihovog Moto kluba, kazali su Nermin Ćupina, predsjednik Udruženja “Route M17” Mostar, te Edis Sakoč, njegov zamjenik.

Riječ je, kako su objasnili, o tek prvoj fazi uređenja tog lokaliteta, za kojeg Udruženje ima velike planove u smislu društvene korisnosti.

Očistili smeće i napravili park

“Na toj lokaciji smo očistili velike deponije smeća o vlastitom trošku, te izvršili pošumljavanje, posadivši preko stotinu različitih sadnica, poput lipe, topole, šipaka, jablanova, vrbe i drugih vrsta”, izjavio je predsjednik Ćupina za portal StarMo.

Podsjećaju kako je taj lokalitet ranije bio prava deponija smeća, a javnosti je to mjesto poznato i kao lokacija na kojoj je nedavno došlo do pomora ribe usljed zagađenja jezera.

Iz Udruženja “Route M17” ističu kako nisu mogli sjediti skrštenih ruku, nego su odlučili poduzeti konkretne mjere i dati svoj doprinos u očuvanju prirodne okoline. 

Autoradmin

Živite ‘zeleno’: Na posao idite pješke, a živite minimalistički

Živite ‘zeleno’: Na posao idite pješke, a živite minimalistički

Birajte staklenu ambalažu umjesto plastične, kupujte od lokalnih proizvođača i dom čistite sodom bikarbonom. Što se tiče tehnologije, isključite uređaje i punjače iz struje kad ih ne koristite. 

KORISNI SAVJETI

Plastika je posvuda. Teško je pobjeći od nje te je dio pakiranja gotovo svakog proizvoda prilikom kupnje, od hrane do kozmetike.

– Kako bi vam dom i život postali ‘zeleniji’, prvi korak je stvaranje što manje otpada – napominje Selina Lake, autorica knjige “Natural Living Style: Inspirational Ideas for a Beautiful and Sustainable Home”. Nakon reduciranja i iskorištavanja, dolazi recikliranje onoga što niste mogli potrošiti ili upotrijebiti u druge svrhe. Napravite dobar raspored i organizaciju za recikliranje otpada kod kuće.

– Umjesto modernog načina kupnje u velikim trgovačkim lancima, vratite se u prošlost. Osim hrane, druge stvari, poput odjeće i obuće, kupujte od lokalnih proizvođača – savjetuje autorica te dodaje da takva kupnja troši manje resursa na transport, koji zagađuje okoliš.

Hrana na tržnici je svježa te rijetko dolazi u plastičnim pakiranjima.

Umjesto kupovnih sredstava za čišćenje, okrenite se prirodnim preparatima koje možete napraviti kod kuće i pritom uštedjeti.

– Ocat, voda, limun i soda bikarbona odlični su za čišćenje raznih površina – kaže autorica, prenosi 24sata.hr

Što se tiče tehnologije, isključite uređaje i punjače iz struje kad ih ne koristite jer i tad troše energiju. Umjesto plastične, birajte staklenu ambalažu. Staklene boce ćete vratiti te se mogu ponovno iskoristiti. Umjesto vožnje autom ili javnim prijevozom, prošetajte. Osim što pridonosite čišćem okolišu, bit ćete zdraviji. Koristite dnevno svjetlo koliko god je moguće. Živite minimalistički, kupujte samo nužno, a sve što vam ne treba poklonite ili reciklirajte.