Arhiva kategorije EkoNovosti

Autoradmin

Uvođenje karantena u Italiji utjecalo na smanjenje onečišćenja zraka

Uvođenje karantena u Italiji utjecalo na smanjenje onečišćenja zraka

ŽIVI ZELENO

Snimci satelita Europske svemirske agencije (ESA) Copernicus Sentinel-5P dokazuju smanjenje onečišćenja u Lombardiji te općenito na sjeveru Italije, što potvrđuje kako je uvođenje karantena radi zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom utjecalo na znatan pad onečišćenja zraka.

 

Krajem veljače talijanska je vlada s ciljem zaustavljanja širenja zaraze koronavirusom (COVID-19) odlučila uvesti karantene u sjevernim dijelovima zemlje, prije nego što se prošlog tjedna zaraza proširila širom Italije i stavila cijelu zemlju u karantenu.

 

„Smanjenje emisije dušikovog dioksida posebno je uočljivo u dolini rijeke Po na sjeveru Italije“, izjavio je Claus Zehner, voditelj misije Sentinel-5P u Europskoj svemirskoj agenciji.

 

  • Satelitski snimci Europske svemirske agencije odnose se na razdoblje od 1. siječnja do 11. ožujka 2020. te korištenje 10-dnevnog pomičnog prosjeka. / © European Space Agency (ESA)

„Iako bi podaci mogli varirati zbog naoblake i promjenjivih vremenskih uvjeta, uvjereni smo da se zabilježeno smanjenje emisija podudara s uvođenjem karantena u Italiji što je uzrokovalo bitno smanjenje prometa i industrijskih aktivnosti“, dodao je Zehner.

 

Animacija Europske svemirske agencije odnosi se na razdoblje od 1. siječnja do 11. ožujka te korištenje 10-dnevnog pomičnog prosjeka.

 

Prema jutrošnjim podacima Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (15.03.2020. u 8 sati), Italija je sa 17.750 zaraženih koronavirusom trenutno najviše pogođena europska zemlja, a stopa smrtnosti na tisuću zabilježenih infekcija najviša je i na globalnoj razini.

 

  • Razina onečišćenja zraka u Kini u siječnju u odnosu s onim iz veljače 2020. / Izvor: NASA

Podsjetimo, satelitski snimci NASA-e i Europske svemirske agencije (ESA) pokazali su krajem veljače i drastičan pad onečišćenja iznad Kine što se barem djelomično povezalo s gospodarskim usporavanjem uslijed izbijanja zaraze koronavirusom (COVID-19). Naime, NASA-ini satelitski snimci su prikazali znatno više razine dušikovog dioksida – toksičnog plina iz vozila, elektrana i tvornica, prije izbijanja zaraze koronavirusom i uvođenja karantene.

 

Znanstvenici su već ranije utvrdili da je izbijanje zaraze koronavirusom smanjilo kineske emisije stakleničkih plinova i to najmanje za jednu četvrtinu u samo dva tjedna sredinom veljače, piše Ekovijesnik. 

 

Autoradmin

Održana akcija čišćenja i uređenja cijelog područja Drinovaca

Održana akcija čišćenja i uređenja cijelog područja Drinovaca

ŽIVI ZELENO

U organizaciji udruge Misericordia i MZ Drinovci početkom veljače pokrenuta je akcija čišćenja cijelog područja Drinovaca.

Akciji su se odazvali dječiji župni zbor, ostali župni zborovi, ministranti, Framaši, krizmanici, molitvena zajednica Mihael, pogrebna udruga, lovačka udruga, te ostali ljudi dobre volje iz svih zaseoka Drinovaca.

12. veljače svi su zajedno krenuli čistiti selo. 

Hvala svima koji su ovaj današnji sunčani dan izdvojili za ljepotu našeg sela, za nešto zajedničko i korisno za sve mještane. Hvala tvrtkama Lumen i GP Toming koji su dali veliku podršku akciji.

Ovim putem molimo sve ljude da smeće bacaju na mjesta predviđena za to (kontejnere, kante).

Vjerujemo da je svima vama ljepše proći kroz čistu prirodu ne zapažajući boce, konzerve te različite otpade uz cestu, priopćeno je iz udruge Misericordia .

  

Autoradmin

Uposlenici Komunalca i migranti skupa očistili plato autobuske stanice u Tuzli

Uposlenici Komunalca i migranti skupa očistili plato autobuske stanice u Tuzli

ŽIVI ZELENO

Na platou Autobuske i Željezničke stanice Tuzla gdje boravi veliki broj migranata i izbjeglica, 12. veljače je u organizaciji tuzlanskog Komunalca i u suradnji sa Tuzlanskim volonterima održana velika akcija čišćenja platoa ovog prostora.

 

 

 

Ova akcija jedinstvena i u tome što u njoj sudjeluju izbjeglice i migranti. Ona je i pokazatelj da zajedno možemo učiniti još ljepštom našu okolinu, ali i da uvijek ima onih koji su spremni pomoći, bilo da tu borave duže ili privremeno.

– Komunalac, a posebno zaposlenici zaslužuju sve pohvale. Najprije zbog razumijevanja cijele situacije koja je u pojedinim trenucima nesnošljiva. Kao što svi znamo, fizološke potrebe na ovom platou obavlja gdje tko stigne zbog toga nam je bilo prijeko potrebno da se ovaj prostor očisti detaljno. Razlog tome je što već dvije godine niko nije pokušao riješiti pitanje toaleta ljudi koji prolaze ili borave na ovome prostoru, navode Tuzlanski volonteri.

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

Velike količine smeća se svakodnevno proizvedu na stanici, a volonteri mole građane da ne dijele hranu i odjeću samoinicijativno nego da se priključe organiziranoj podjeli. 

Svi detalji se mogu saznati od Tuzlanskih volontera.

– Samoinicijativno djelovanje je ujedno i razlog zašto se često događa da se hrana baca. Znači, doručak se dijeli u 9:30h, ručak u 12:30 i večera u 16:30h, navode Tuzlanski volonoteri dodajući da dva obroka dijeli Merhamet uz finansijsku pomoć organizacije CRS – Catholic relief service i MFS-EMMAUS jedan obrok.

Tuzlarije

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

Tuzlarije

 

 

 

 

 

 

 

Autoradmin

Organizirana akcija čišćenja smeća u Banjoj Luci

Organizirana akcija čišćenja rijeke Suturlije u Banjoj Luci

ŽIVI ZELENO

Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Zoran Talić, inicijator projekta “Park prirode Suturlija”, organizovao je 1. veljače akciju čišćenja prostora oko rijeke Suturlije zajedno sa sugrađanima i ljubiteljima prirode.

Talić je rekao da se primjerom najbolje uči, a na 1. veljače svi zajedno dali su doprinos čistijoj Suturliji, što je mali, ali značajan korak prema ostvarenju inicijative “Parka prirode Suturlija”.

“Na ovaj način podižemo svijest da je neophodno voditi računa o čistoći naših rijeka i prirode koja nas okružuje. Važno je da svi obratimo pažnju i da u tom segmentu korak po korak popravimo našu ekološku svijest te da našoj Suturliji vratimo status prirodnog bisera koji zaslužuje”, poručio je Talić.

Talić dodaje da mu je zadovoljstvo što su brojni sugrađani prepoznali inicijativu “Parka prirode Suturlija”.

„Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u akciji uređenja Suturlije. Ovakve aktivnosti su simboličan prikaz kako treba da se odnosimo prema našoj prirodi. Suturliju smo ove godine uvrstili u program redovnog održavanja u programu komunalne potrošnje. U tijeku je i priprema inicijative koju ćemo predati nadležnim institucijama kako bi se Suturlija proglasila parkom prirode“, naveo je Talić.

U ovoj akciji, osim brojnih sugrađana, sudjelovala je i vijećnica u Skupštini grada Banjaluke Tatjana Čičić Odžaković.

„Zajedničkom akcijom pokazujemo kako možemo lijepo okruženje da učinimo još lijepšim, kada se smeće pokupi“, poručuje gradska odbornica Tatjana Čičić Odžaković.

Tijekom ekološke akcije prikupljeno je oko 50 vreća smeća. U aktivnost su bili uključeni i ekolozi koji su podržali projekat “Park prirode Suturlija”.

“Jedan čovjek sigurno ne može ništa da promijeni, ali ako se više ljudi uključi onda može mnogo da se postigne. Uređenjem ove ekološke oaze privući ćemo turiste i izletnike tijekom čitave godine. Suturlija je potencijal kojeg ako redovno čuvamo i održavamo, idealan je za rekreativni turizam”, rekao je ekolog Željko Aleksić.

Autoradmin

Facebook grupa pokrenula akciju čišćenja divljih deponija smeća

Facebook grupa pokrenula akciju čišćenja divljih deponija smeća

ŽIVI ZELENO

Duže od jednog desetljeća u Tešnju se realizira projekt ‘Tešanj, sredina ekološke svijesti, čistoće i reda’.

Kao rezultat stalnog rada na podizanju svijesti stanovništva, ovih je dana neformalna grupa građana putem Facebook grupe ‘Eko akcija – Sram te bilo’ pokrenula široku akciju čišćenja okoliša i uklanjanja divljih deponija.

Podržala ih je Općina i komunalno poduzeće.

Blizu 300 članova grupe, koja je svakim danom sve masovnija, na desetak lokaliteta širom Općine već drugi vikend zaredom organiziraju široke akcije čišćenja okoliša i uklanjanja divljih deponija smeća.

Odlučni su, kažu da rade, ali ne i da javno istupaju. Ohrabuje činjenica da je već u pripremi prve akcije Općina Tešanj prepoznala i podržala ovu vrijednu akciju građana Tešnja.

“Kroz ovaj proces mi smo došli i do određenih prijava protiv onih koji su bili nesavjesni, a evo najavljuju se i nastavak takve aktivnosti. Mi ćemo biti podrška takvom djelovanju naših sugrađana. Ponosni smo i raduje nas činjenica da ima mnogo ljudi koji dijele mišljenje da ne možemo živjeti u sredini koja nije ekološki osviještena”, rekao je Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

Građanima su na na raspolaganje stavljeni i svi resursi komunalnog poduzeća.

“Sad će to biti sklopljena jedna priča, a mi smo se stavili na raspolaganje u skladu sa našim mogućnostima da podržimo, da preuzimamo to sakupljeno i da to propisno zbrinjavamo”, rekao je Adnan Lihić, direktor JKP Rad, Tešanj.

Do sada je prikupljeno više od deset tona različitog otpada koji je propisno zbrinut na lokalnoj deponiji. 

Autoradmin

24 točke za očuvanje prirode: Postani ekološki osviješten!

24 točke za očuvanje prirode: Postani ekološki osviješten!

POKRENI SE

Lako je okrenuti glavu i pomisliti da razbacani otpad, recikliranje i očuvanje okoliša nisu naš problem. Nedostatak volje, novca i vremena na kraju dana nisu opravdani razlozi za zanemarivanje prirode koja nas okružuje i planete na kojoj živimo. Donosimo vam popis od 24 točke prema kojima bismo svi trebali živjeti za zelenu budućnost!

  1. Temelj za promjene je osobna promjena svakog od nas.
    2.Ako ne reciklirate jer mislite da vaš doprinos ionako ne čini razliku, niste u pravu.
    3. Izbjegavajte sprej-doze. Koristite one s crpnim raspršivačima, koji omogućuju ponovno punjenje.
    4. Odvojeno odlažite otpad koji se može reciklirati.
    5. Kontrolirano izdvajajte svaki otpad, ne stvarajte divlja odlagališta.
    6. Kompostiranjem možete smanjiti svoj kućni otpad za jednu trećinu.
    7. Pokupite otpad na plaži ili drugdje kada na njega naiđete.
    8. Ako vidite otpad odložen na za to nepredviđenome mjestu, prijavite to inspekcijskim službama.
    9. Koristite ekološku kozmetiku i sredstva za čišćenje i neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija.
    10. Perilice i slične aparate uključite u vrijeme jeftinije struje.
    11. Neka voda ne teče cijelo vrijeme dok se brijete, perete posuđe, zube, ruke…
    12. Na slavinu stavite mrežicu za reguliranje mlaza.
    13. Za bojenje koristite boje na bazi vode.
    14. Sve što se može popraviti, popravite i iskoristite.
    15. Sve ono što još ima uporabnu vrijednost, a vama više ne treba, poklonite.
    16. Tuširajte se umjesto da se kupate.
    17. Provjeravajte slavine ili ventile; cure li, odmah ih popravite.
    18. Hodajte i vozite bicikl, smanjite vožnju automobilom.
    19. Ako vaš automobil nema katalizator, obavezno ga ugradite.
    20. Vodite računa da svjetlo ne gori u prostorijama u kojima nema nikoga.
    21. Izbjegavajte proizvode za jednokratnu uporabu (upaljači, kemijske olovke, baterije).
    22. Kao roditelj uključite se u program djetetove škole (vrtića) za očuvanje i zaštitu okoliša.
    23. Uključite se u rad nevladinih udruga za zaštitu prirode i okoliša.
    24. Razgovarajte s djecom i prijateljima o problemu otpada te očuvanju okoliša.

 

Autoradmin

Zero Waste – savjeti kako laganim koracima smanjiti svakodnevnu količinu otpada

Zero Waste - savjeti kako laganim koracima smanjiti svakodnevnu količinu otpada

Potrebno je pronalaziti i koristiti prakse koje će zagađenje smanjiti što je moguće više. 

ANGAŽIRAJ SE

U vrijeme globalnog zagađenja prirode, kada se svakodnevno iz okeana izvuku velike količine otpada, u vazduh ispusti mnogo štetnih gasova, kada se predviđa porast količine otpada za 70% do 2050. godine, potrebno je pronalaziti i koristiti prakse koje će zagađenje smanjiti što je moguće više. Jedna od takvih praski je i Zero Waste, odnosno život bez otpada.

Šta je to Zero Waste?

Prema definiciji Međunarodne Alijanse ovog pokreta, zero waste je “konzervacija svih resursa putem odgovorne proizvodnje, konzumacije, ponovne upotrebe i oporavka pakovanja i materijala bez sagorijevanja i ispuštanja supstanci koje štete okruženju ili ljudskom zdravlju u zemlju, vodu ili vazduh”.  Zero waste ili život bez otpada podrazumijeva pet osnovnih principa: refuse-kupovati stvari koje su manje upakovane (poput proizvoda u rinfuzi), reduce – smanjena kupovina stvari, reuse – ponovna upotreba već korištenih stvari ili kupovina polovnih (ovo se prvenstveno odnosi na odjeću), compost -kompostiranje organskog otpada te recycle odnosno reciklaža.

Prednosti ovakvog načina života su mnogobrojne jer ne samo da se smanjuje količina otpada i zagađenje okoliša, smanjuju troškovi njegovog zbrinjavanja, takođe se povećava kvalitet života, koriste mnogo zdravije namirnice i kozmetika.

Jeftin način života, ali i dalje bez sistemske podrške

Iz Zero waste Bosnia, Facebook stranice koju su pokrenuli Adnan Spahić i Emina Borčak-Spahić kako bi promovirali ovaj način života ističu da život bez otapada nije uopšte skup kako se na prvu da pomisliti.

“Mi smo mislili isto tako. Vidjeli smo kozmetiku, metalne slamke, skupe posudice itd. kojih nema kod nas da se kupe, a i mnogo su skupi. Ali, zapravo se sav koncept zero wastea svodi na to da je najbitnije da ne kupujemo nove stvari, da koristimo i cijenimo ono što imamo. Počev od garderobe i namještaja, do plastičnih posudica i kesica. Ako je već kupljeno, treba da se koristi što duže. Živjeti minimalistički je zapravo jeftino i nije nikakav luksuz”, ističu oni.

Marina Kuburić, Ivana Kulić i Jelena Vukelić, koje i same svakodnevno pokušavaju živjeti bez otpada, ističu da bi ovo mogla postati svakodnevna praksa i kod nas, ali uz učešće svih strana – poslovnih subjekata, vlasti i građana.

“Nažalost, mislimo da ćemo još dugo morati pričekati da se ovaj koncept u širem spektru počne primjenjivati i kod nas. Ali pozitivno smo iznenađene koliko je pojedinaca u posljednih nekoliko godina počelo da primjenjuje koncept Zero waste u određenim segmentima njihovog života. Svijest građana se polako mijenja, ali potrebni su uslovi koji će ih dalje podstaknuti i omogućiti im takav način života. Ono što je ohrabrujuće za zero/low waste pokret u BiH, jeste da imamo generacije koje se sjećaju  života bez prekomjerne plastike. Kroz kratki razgovor sa starijom osobom veoma lako možemo otkriti dostupne i jeftine alternative proizvodima koji se nalaze u plastičnoj ambalaži”, ističu one te dodaju da ovakav način života može biti komplikovan dok se ne naviknete da “razmišljate da u torbi uvijek imate ceker, da za kupovinu proizvoda na vagu, naročito od lokalnih proizvođača, nosite svoje posude, da nađete zamjenu za proizvode koje ste ranije kupovali, a koji stvaraju mnogo otpada, itd.”

Svijest građana se polako mijenja, ali potrebni su uslovi koji će ih dalje podstaknuti i omogućiti im takav način života.

“Način života bez otpada nije skup, on je čak jeftiniji, jer je cilj iskoristiti postojeće stvari i dati im novu upotrebnu vrijednost, a ne prvobitno ih zamijeniti novim i modernim, pa čak i ako one bile promovirane kao “zero waste” proizvodi. Ali u pravu ste da mi na našem tržištu još uvijek nemamo proizvode koji su dostupni inostrano, ali to je moguće riješiti internet kupovinom, čak po povoljnijim cijenama”, ističu ove djevojke.

Adnan i Emina se slažu da je ovaj način života mnogo jeftiniji te ističu i da je potrebna promjena svijesti kako bi ljudi shvatili da su oni dijelom problem, ali i rješenje.

“Ljudi kao potrošači imaju mnogo veću moć nego što misle. Kada niko od nas više ne bi tražio plastične kese, ne bi se više proizvodile. A trenutno se svake minute koristi novih milion plastičnih kesa. To nam pokazuje da ljudima trebaju kese. Potražnja diriguje proizvodnju. Vrlo jednostavno. Tako da mi, jedno po jedno, možemo diktirati kompanijama kako da se ponašaju. U svijetu već postoje promjene gdje kampanje i institucije prestaju koristiti jednokratnu plastiku, uvode obaveze veganskih menija u kantine, itd. Sve su to promjene koje su došle, jer su pojedinci tražili. Ipak, radi se o budućnosti naše djece i kakav ćemo im svijet ostaviti u amanet. Treba nam veliki broj ljudi koji će živjeti low waste, umjesto malo ljudi koji će živjeti zero waste”, ističu naši sagovornici.

Poljoprivreda utiče na količinu otpada

Veliki uticaj na zagađenje ima i poljoprivreda. FAO ističe da je čak 38% vodenih površina Evropske unije izloženo zagađenju koje je uzrokovala poljoprivredna proizvodnja. Intenzifikacija proizvodnje je praćena pretjeranom upotrebom pesticida i fertilizatora, te u velikom broju slučajeva erozijom, salinitetom i nakupljanjem naslaga u vodi. Ovako se zagađuje, ne samo zemljište i voda, već i vazduh, stočna hrana, izumiru mnoge biljne i životinjske vrste te dolazi i do zdravstvenih problema kod ljudi.

Treba nam veliki broj ljudi koji će živjeti low waste, umjesto malo ljudi koji će živjeti zero waste, ističu naši sagovornici.

Iz tog razloga se i razvio pojam zero – poljoprivrede koji upravo i ima cilj borbu protiv zagađenja uzrokovanih poljoprivrednom proizvodnjom. Cilj ovakve proizvodnje jeste ponovno dovođenje u ravnotežu biogeohemijskih procesa, smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora, poboljšanje kvaliteta okoliša, kreiranje održivih proizvoda visoke vrijednosti.

 

Ovo jesu tehnike koje su izuzetno korisne te neophodne, ali u našim uslovima teško primjenjive. Ipak, postoje neke stvari koje bi svi mi mogli uraditi kako bi smanjili zagađenje uzrokovano poljoprivredom te počeli živjeti zero waste, tvrde Adnan i Emina.

“Najbolja stvar koju možete učiniti za našu planetu jeste da prestanete plaćati proizvodnju mesa, jer je mesna industrija najveći zagađivač današnjice. Ne možete reći da se borite za očuvanje okoline dok istovremeno plaćate krčenje prašuma radi uzgoja stočne hrane. Cijenite i koristite ono što imate. Ne kupujte novo, nego zašijte, zakrpite, zalijepite, čuvajte. Ne kupujte bespotrebne kese i plastična pakovanja, kad možete imati višekratne. Ne bacajte hranu i ne kupujte egzotična jela. Napravite svoje proizvode za higijenu, čišćenje i hranu. Mislite globalno, ali djelujte lokalno!”, govore oni.

Kako živjeti bez otpada?

Jelena, Ivana i Marina su podijelile i nekoliko savjeta o tome kako da što lakše pređemo na život bez otpada i da nam ovaj način života postane navika.

“Naša glavna poruka bi bila da krenete lagano, i da koncept života bez otpada počnete uvoditi u pojedinim segmentima vašeg života gdje je to za vas najednostavnije. Npr. prilikom kupovine namirnica uvijek birajte po mogućnosti staklenu ili kartonsku ambalažu, tamo gdje je moguće kupite proizvode sa povratnom ambalažom, izbjegavajte plastične vrećice, pa čak i za voće i povrće na vagu – naljepnicu jednostavno stavite na proizvod, u torbi uvijek nosite ceker/e, jer nikada ne znate kada će vam zatrebati. U pekari recite da vam pored papirne vrećice ne treba i plastična. Kupujte što više proizvode u rinfuzi, a za to ponesite svoje posude – ovo je moguće kod svih manjih lokalnih proizvođača, ali i u sve više supermarketima. Kupujte domaće proizvode, od manjih lokalnih proizvođača, više kuhajte, a manje kupujte (polu)gotova jela. Pravite sami prirodnu kozmetiku i proizvode za higijenu ili ih kupite od lokalnih proizvođača. Ne kupujte flaširanu vodu, nosite svoju bocu, u kafićima recite da ne želite slamku, izbacite papirne ubruse i salvete iz svog domaćinstva i vratite se pamučnim kuhinjskim krpama, štampajte samo neophodne dokumente i to dvostrano, pri kupovini bilo čega, a naročito odjeće, prvo dobro razmislite da li vam je to stvarno neophodno”, govore naše sagovornice za kraj, piše Agroklub. 

Autoradmin

Iz toka Neretve u moru završi 15 kg plastike svakoga sata ili 127.000 kg godišnje

Iz toka Neretve u moru završi 15 kg plastike svakoga sata ili 127.000 kg godišnje

POKRENI SE

Rijeke su najveći izvor plastike u oceanima, prema nekim procjenama 80% plastike u more dospije iz rijeka.

Problem se javlja i u Hercegovini, budući da procjene ukazuju na to da Neretva godišnje u more odnese 127 000 kg plastike ili u prosjeku gotovo 15 kg po satu.

Na globalnoj razini godišnje prijeko riječnih tokova u morima završi od 0,8 do 2,7 milijuna tona plastike.

Male gradske rijeke su među najonečišćenijima.

Ocean Cleanup je rezultate svojih istraživanja objavio na svojoj mrežnoj stranici i ih možete pronaći ovdje https://theoceancleanup.com/sources/  

 

Autoradmin

Svake godine bacamo više od 30 milijardi plastičnih boca

Svake godine bacamo više od 30 milijardi plastičnih boca

Kampanje za flaširanu vodu najveći su razlog zašto ljudi misle da voda koju pijemo svaki dan više ne valja. Stručnjaci tvrde da to nije tako i upozoravaju na otpad koji stvara flaširana voda.

INFORMIRAJ SE

Masovna potrošnja vode u bocama je “čin ekonomskog, okolišnog i socijalnog sljepila”, smatra autor knjige “Bottled and Sold: The Story Behind Our Obsession with Bottled Water” Peter H. Gleick, inače poznati znanstvenik i stručnjak za pitku vodu, a BBC ga čak naziva i okolišnim vizionarom. 

Neminovna je činjenica da je 21. stoljeće doba flaširane vode, no je li ona zaista toliko potrebna i dobra za piće?

– Ljudi se boje vode iz slavine pa kupuju vodu u boci, no varaju se ako misle da je ona sigurnija – čišća i pitkija od one koja teče u vaš sudoper. Milijuni ljudi više ne vjeruju svojim slavinama, a za to su krive goleme reklamne kampanje tvrtki koje pune plastične boce vodom na istim izvorima iz kojih dolazi ‘obična’ voda – smatra Peter H. Gleick, predsjednik Oceanskog instituta. Autor, koji između ostalog i sam pije vodu iz slavine, hvali američki sustav vodoopskrbe i pokušava iskorijeniti njezinu “demonizaciju” koja jača iz godine u godinu, pišu 24 sata.hr

– Osim što voda u bocama nije zdravija ili sigurnija od vode iz većine sustava slavina, stvara nerazumnu količinu plastičnog otpada – otkriva autor. Nismo ni svjesni, dodaje, da je voda polako iz besplatnog prirodnog resursa prešla u jedan od najuspješnijih komercijalnih proizvoda u zadnjih sto godina. 

– Voda je postala veliki biznis. Svake sekunde svakog dana samo u SAD-u na tisuće ljudi kupi plastičnu bocu vode, a svake sekunde svakog dana tisuću i više ljudi baci jednu od tih boca. To je više od trideset milijardi boca na godinu i deseci milijardi dolara zarade – otkriva autor. Upozorava da lokalne zajednice ne bi smjele “pokleknuti” pred korporacijama i prepustiti im lokalne izvore kako bi na tom mjestu uspostavili postrojenja za punjenje.  

Autoradmin

Tri stvari koje možete napraviti u svom vrtu za spas planeta

Tri stvari koje možete napraviti u svom vrtu za spas planeta

Sadnja stabala koja brzo rastu posebno je prikladna, a korisno je zasaditi i stablo s puno lišća, savjetuje Helmut Selders, predsjednik Udruge njemačkih rasadnika.

KORISNI SAVJETI

Svatko može učiniti nešto za spas klime.

Čak i male promjene mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena.

A možemo početi od vlastitog vrta.

1. Posadite voćku kako biste smanjili emisiju CO

Drveće veže ugljični dioksid, osobito kad se pobrinete da se drvo kasnije iskoristi kao građevinski materijal i da lišće istruli na tlu.

Sadnja stabala koja brzo rastu posebno je prikladna, a korisno je zasaditi i stablo s puno lišća, savjetuje Helmut Selders, predsjednik Udruge njemačkih rasadnika.

2. Pomozite životinjama sadnjom različitih biljaka

– Raznolikost je šansa za preživljavanje – kaže Marja Rottleb, savjetnica u Njemačkoj udruzi za zaštitu prirode i biološke raznolikosti (Nabu). Imate li u vrtu puno različitih biljnih vrsta, privući ćete i više životinjskih vrsta te im pomoći u preživljavanju i obratno. U protivnom životinje neće pronaći dovoljno hrane, a biljke se neće moći razmnožavati.

Umjesto da vam okućnicu čini samo travnjak, postavite gredice s raznim biljkama. One, uz drveće i grmlje, sadrže vrijedne zalihe CO2  te pružaju i hranu i stanište životinjama.


Birajte autohtone biljke, po mogućnosti divlje vrste, preporučuje Rottleb te pojašnjava da insekti najčešće ne uspijevaju doći do nektara na cvijeću s gustim laticama. Dodaje da ponekad visoko kultivirane biljke ni ne proizvode pelud i nektar. Takve su primjerice hortenzija, forzicija i geranij.

3. Kupujte zemlju bez treseta

Velika količina ugljičnog dioksida zadržava u tresetu, organskom sedimentu koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama. Ako se izlučuje CO2 oslobađa se plin štetan za klimu, a povrh toga močvara se uništava, a važno je stanište mnogih životinja.

No sve je više alternativa tresetu, koji se obično temelji na kompostu, humusu nastalom od kore drveta i na drvenim vlaknima. Pri sljedećoj kupnji zemlje, pokušajte zatražiti zemlju bez treseta, piše 24 sata.hr.