Arhiva kategorije Uncategorized

Autoradmin

Amar Kavgić- ”Imamo obavezu da od BiH napravimo bolje mjesto za život”

Amar Kavgić- ”Imamo obavezu da od BiH napravimo bolje mjesto za život”

Jedan od ljudi koji se istaknuo svojim ekološkim djelovanjem je mladi Amar Kavgić iz Tuzle.

Već u prvim godinama svoga rada i djelovanja, Amar je postao izuzetno prepoznatljiva ličnost u svojoj sredini, koja se svojom marljivošću, predanošću i upornošću hvata u koštac sa najvećim problemima sadašnjice kojima mnogi ne posvećuju pažnju.

Kako javlja Radio Kameleon, Amar je pokazao naročito želju i zanimanje za organizaciju i realizaciju projekata iz svih oblasti, uz poseban naglasak na sferu zaštite životne sredine i okoliša. Sa svojih 15 godina postao je najmlađi koordinator najvećeg svjetskog ekološkog pokreta „Let’s Do It World Cleanup“. Kavgić je jedan od inicijatora širenja „Let’s Do It“ mreže na Bosnu i Hercegovinu, a svakako i glavni pokretač svih aktivnosti ovog pokreta u Gradu Tuzla.

Lokalni tim Tuzla, pod Amarovim vodstvom, do sada je organizirao ukupno osam terenskih akcija čišćenja ilegalnih deponija i sedam terenskih akcija sadnje drveća.

Pored pomenutog, idejni je tvorac jedinstvenog programa ekoloških edukacija „Mala škola ekologije“, koji je sa svojom realizacijom započeo 2013. godine na području Grada Tuzla. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i plaketa, kao dokazom njegovog prepoznatog truda, rada i zalaganja na poboljšanju uvjeta života i rada širom Bosne i Hercegovine.

Tako je šest godina zaredom dobitnik priznanja za trud i profesionalni rad uložen u afirmaciju projekta „Let’s Do It Tuzla“, kao i jačanju ekološke svijesti stanovništva Tuzle. Fondacija Schuler Helfen Leben – SHL BiH 2015. godine mu je dodijelila plaketu za trud, prednost i motivaciju u radu na poboljšanju položaja srednjoškolaca u našoj zemlji. Njegovo zalaganje na polju formalnog obrazovanja, kroz studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, bio je predmetom nagrađivanja i Gradske uprave Tuzla, kada su mu dodijeljene Nagrade Grada Tuzla za natprosječan uspjeh učenika, studenata i sportaša s područja grada u 2018. i 2019. godini. Kruna njegovog rada svakako predstavlja i javno priznanje „Tuzlanska lenta“, koje mu je na svečanoj sjednici u povodu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine,  dodijelio gradonačelnik Grada Tuzla, gdin. Jasmin Imamović i predsjedavajući Gradskog vijeća Tuzla, gdin. Aleksandar Vujadinović, zbog njegovog nesebičnog doprinosa u razvoju lokalne zajednice u svim oblastima, a posebno u sferi zaštite životne sredine i okoliša, što ga čini najmlađim dobitnikom javnog priznanja u povijesti Tuzle. Također, dobitnikom je i nagrade  „BH GREEN AWARD – Šampion zaštite prirode 2018“, koja mu je dodijeljena od strane Centra za razvoj i podršku (CRP), kao i resorsnih ministarstva iz oblasti zaštite životne i okoliša sa područja cijele Bosne i Hercegovine, uz podršku međunarodne zajednice.

Prenosimo intervju s mladim aktivistom.

Šta učešće na BigBang Challenge-u predstavlja za tebe?

Za mene je učešće u ovoj kampanji prije svega jedno veliko zadovoljstvo, ali i obaveza obzirom da ćemo pričati o našem radu, našim primjerima i na takav način definitivno pokušati doći do što većeg broja mladih ljudi i motivisati ih da i oni osjete potrebu za određenim promjenama.

Očekuješ li saradnju i umrežavanje sa ostalim učenicima u budućnosti?

Ovo je dobra prilika da se mladi ljudi između sebe upoznaju, prije svega oni koji su nosioci nekih promjena u svojim zajednicama, između ostalog i drugi mladi ljudi koji možda nisu aktivni u nevladinom sektoru i na bilo koji drugi način, prepoznaju takve primjere. Meni je zaista žao što do sada nisam imao priliku da ove mlade ljude upoznam, a izuzetna je čast i zadovoljstvo živjeti u jednoj sredini  kao što je Tuzlanski kanton gdje možemo zaista svjedočiti velikom broju tih ljudi.

Kako država treba da spriječi masovni odlazak mladih iz BiH?

Prije svega se veći broj prilika mora dati mladim ljudima, ono što ja uvijek volim da kažem jeste da mladi ljudi moraju stvarati sebi prostor i priliku. Definitivno ne možemo sjediti skrštenih ruku i čekati da prostor za mlade ljude napravi neko drugi, mi se moramo individualno ali i svi zajedno boriti da ova država nama u svakom segmentu napravi prostora i da se mi zajedno u tom smislu borimo za bolje sutra.

 Kako ti lično zamišljaš svoj lični doprinos na temu ne napuštanja BiH?

Osvrnuo bi se na činjenicu da ekološko stanje u BiH nije dovoljno dobro i da mladi ljudi prije svega trebaju da shvate da je problem ekologije problem svih nas. Mi imamo obavezu da svi zajedno u BiH pravimo sebi ambijent za čišći i ljepši život, to podrazumijeva ekologiju, ali i sve druge segmente života koji su značajni za jednu mladu osobu. U budućnosti planiram, a to sam i do sada radio da što veći broj mladih ljudi uključim u ovakve terenske aktivnosti jer je ovo idealna prilika da oni prepoznaju da problem u zajednici postoji, da se na ovaj način motivišu i prepoznaju druge koji u zajednici postoje.

Kako planiraš sumirati 2020. godinu?

U ovoj čitavoj situaciji zdravlje je najvažnije i nekako je fokus svega upravo na tome, ja sam student drugog ciklusa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, tako da je moj cilj do kraja ove godine okončam taj drugi ciklus i da se u tom smislu stručno usavršavam. Nastojati ću da ovaj društveni angažman stavim u službu s tim na način da u budućnosti planiram barem kada je u pitanju sistemsko rješavanje problema sfere zaštite okoliša u BiH nekako ukomponujem zajedno sa pozivom za koji se školujem. Iskreno se nadam da će u nekom doglednom periodu u narednim godinama kako se budem usavršavao u tom smislu, da mogu dati doprinos u poboljšanju legislativne podloge  kada je u pitanju sfera okoliša i zaštita životne zajednice u BiH.

Koja je tvoja poruka ostalim mladim ljudima u TK i BiH?

Definitivno je poruka mladim ljudima da iz Bosne i Hercegovine ne trebaju ići na način da je zauvijek napuštaju i da ovu prelijepu zemlju na taj način zapostavljaju i zaboravljaju. Smatram da je ovo zemlja koja može dosta ponuditi mladim ljudima, ali se zahtjeva i od njih da na izvijestan način kroz svoj društveni angažman i oni djeluju tako što će stvarati sebi prilike da pojedinačno djeluju i da djeluju grupno. Mi imamo obavezu da od BiH napravimo bolje, ljepše i ugodnije mjesto za život.

Autoradmin

Žena sa djecom došla iz Siska u Mostar na odmor. Kad je vidjela što je na ulicama, otišla kupiti vreće za smeće i skupljala otpad po igralištu Sveučilišta u Mostaru

Jedna inspirativna priča u rujnu je zabilježena u središtu Hercegovine, u Mostaru.

Jedna Mostarka je u rujnu ugostila prijateljicu iz Siska koja je došla u posjetu sa svoje četvero djece.

Kada su otišli na igralište kampusa Sveučilišta u Mostaru kako bi se djeca igrala, primijetili su kako se na njemu i oko igrališta nalazi mnogo smeća.

Žena iz Siska je otišla kupiti vreće za smeće i počela čistiti nered.

-Ona i njezino troje djece su skupili pet vreća smeća. Četvrto dijete je još u kolicima. Nakon što su skupili pet vreća morali su ići jer se maleckoj spavalo. Umjesto da odmaraju i igraju se ljudi su skupljali smeće. Eto u kakvom gradu živimo – napisala je u pismu medijima Mostarka koja je ugostila ekološki osviještenu Sisčanku.

“Ova anonimna žena iz Siska i njezina djeca su prekrasan primjer brige za okoliš kakvom bi svi trebali stremiti.”

Autoradmin

EKOheroji

EKO heroji

Rubrika EKOheroji je pokrenuta sa ciljem da društvu pokažemo i slavimo heroje našeg doba, da na pijedastal stavimo one ljude koji su možda nepoznati javnosti, koje ni sami nisu svjesni promjene koju prave svojim djelovanjem, koji nailaze na bezbroj prepreka, ali ih svladavaju bez pompe. Imati uzor u nekome podrazumijeva i želju da se jednom postane isti takav, a cilj ove rubrike je prikazati one ljude čije ponašanje može služiti kao uzor u pitanjima čuvanja okoliša

BUDI KAO OLAV

Olav Furo je Norvežanin. Svake godine posjećuje Mostar u kojemu je i u ljeto 2009. proveo sedam dana svoga godišnjeg odmora. Furo je bio nemalo iznenađen količinom smeća u svome mostarskom kvartu, pa je odlučio sam donekle popraviti komunalnu situaciju. Barem oko kvartovskog kontejnera.

BUDI KAO MARKO

Marko Račan je Puljanin koji se uhvatio u koštac sa otpadom i prljavštinom i mjesecima čisti ovu gradsku šumicu kod Pule. Pošlo mu je za rukom ono što mnogima, čak i onima koji su za to plaćeni, nije: u šumi više nema smeća, u nju su se vratila djeca. No, i dalje se svakodnevno bori sa neodgovornim pojedincima koje smeće odlažu u prvi grm ili narkomanima koji se tu, skriveni od pogleda, drogiraju, a iskorištene šprice bacaju na travu.

BUDI KAO DŽEMO

Od početka srpnja 2019. pa sve do objave ove priče (28. kolovoza 2019.) Džemal Kasumović u Mostaru obilazi Trimušu – trim stazu na mostarskom Bijelom brijegu i neumorno skuplja otpad. Čovjek je to koji je samoinicijativno odlučio provesti akciju čišćenja „takozvanih“ pluća Mostara. Kada su ga sreli trkači Mostarskog polumaratona, Džemo im je rekao “Ne idem odavde dok je ne sredim”.

Heroji nekada ostanu anonimni. Pročitajte inspirativnu priču o ženi iz Siska koja je došla u Mostar te je zgrožena otpadom po ulicama odlučila sama s djecom skupljati smeće. 

BUDI KAO AMAR

Jedan od ljudi koji se istaknuo svojim ekološkim djelovanjem je mladi Amar Kavgić iz Tuzle. Klikni na sliku i pročitaj priču o njemu

Projekt "Živi zeleno" podržao je Fond za zaštitu okoliša FBiH

Autoradmin

BUDI KAO OLAV Na godišnjem u Mostaru čistio kontejnere u kvartu

BUDI KAO OLAV

Olav Furo je Norvežanin. Svake godine posjećuje Mostar u kojemu je i u ljeto 2009. proveo sedam dana svoga godišnjeg odmora. Furo je bio nemalo iznenađen količinom smeća u svome mostarskom kvartu, pa je odlučio sam donekle popraviti komunalnu situaciju. Barem oko kvartovskog kontejnera.

UMJESTO ODMORA AKCIJA

POŽRTVOVANOST

Olav je tri sata po mostarskom ćelopeku čistio i na kraju očistio prostor oko jednog kontejnera blizu IV. osnovne škole u Mostaru.

UZOR DRUŠTVU

Njegovom prijatelju iz Mostara, koji je bolje upoznat s komunalnim problemima u gradu, ova je situacija bila dosta zanimljiva, pa je medijima poslao fotografije i napisao par riječi o Olavu, jer ovaj potez zaslužuje čestitke i može poslužiti kao primjer svim stanovnicima Mostara. 

Projekt "Živi zeleno" podržao je Fond za zaštitu okoliša FBiH

Autoradmin

BUDI KAO MARKO Priča o tome kako pojedinac može pokrenuti zajednicu

Priča o tome kako pojedinac može pokrenuti zajednicu

VIŠEMJESEČNO ČIŠĆENJE

Šumica Gregovica zeleno je srce grada, kaže Marko Račan, Puljanin koji se uhvatio u koštac sa otpadom i prljavštinom i već mjesecima čisti ovu gradsku šumicu kod Pule.

Pošlo mu je za rukom ono što mnogima, čak i onima koji su za to plaćeni, nije: u šumi više nema smeća, u nju su se vratila djeca.

No, i dalje se svakodnevno bori sa neodgovornim pojedincima koje smeće odlažu u prvi grm ili narkomanima koji se tu, skriveni od pogleda, drogiraju, a iskorištene šprice bacaju na travu.

SVE ZBOG PSA

On je ekološki aktivist postao sasvim slučajno kada je u njegov život ušla kuica Sheila, a zajedno s njom i obaveza jutarnjih šetnji šumom pulske Gregovice. Zatečenim stanjem u toj šumi koja se, usput budi rečeno, nalazi na gradskoj površini, ostao je neugodno iznenađen te je odlučio „uzeti stvar u svoje ruke“.

Njegove ulove vidjela je cijela Hrvatska

Nekoliko je tjedana dnevno sakupljao i do pet vreća smeća dok nije, na nagovor prijatelja, svoje dnevne „ulove“ počeo objavljivati na društvenoj mreži Facebook. S obzirom na to da, kako kaže Marko, ljudi iz kvarta još uvijek nisu navikli na sortiranje otpada, šuma im se činila adekvatnom površinom za odlaganje smeća. Osim toga, prepuna je igli, šprica i bočica metadona, komada automobila i raznog drugog krupnog otpada. Kako je Marko u svojim objavama redovito označavao gradonačelnika Pule, njegovog zamjenika te gradsko komunalno društvo Herculaneu, interes javnosti, pa tako ni medija, nije izostao. A nisu izostali ni njegova kreativnost i smisao za humor pa je Marko na koševima za smeće ostavljao i „prigodne poruke“ zbog kojih je završio u svim relevantnim nacionalnim medijima.

Iako već cijela Pula zna za ovog borca protiv ekoloških hulja, Marko je otišao i korak dalje.

Uz pomoć povjesničara Andreja Badera i biologinje Ire Maslovar organizirao je edukativno-ekološko rekreativno okupljanje kojem se odazvalo oko 150 građana. Za njih je osmislio edukativne upitnike i prigodne poklone, ali osnovna intencija bila je, prije svega, edukacija.

Naime, u ovoj malenoj zelenoj oazi u neposrednoj blizini centra grada obitavaju zečevi, kune, srne i sove. U njenom središtu uređen je prostor za vježbanje, a upravo je ovdje ugarski kralj Salomon provodio svoje posljednje dane. Vidljivi su i ostaci samostana napuštenog u 15. stoljeću kao i austro-ugarska utvrda Svetog Mihovila. Područje također obiluje bunkerima i tunelima, od kojih jedan vodi sve do zgrade Sveučilišta.


Takvo bogastvo, smatra Marko, vrijedno je svakog poštovanja, a ne uništavanja i zanemarivanja kakvo mu se događa već dugi niz godina.

POKRENUO ZAJEDNICU

"Rubrika EKOheroji je pokrenuta sa ciljem da društvu pokažemo i slavimo heroje našeg doba, da na pijedastal stavimo one ljude koji su možda nepoznati javnosti, koje ni sami nisu svjesni promjene koju prave svojim djelovanjem, koji nailaze na bezbroj prepreka, ali ih svladavaju bez pompe"

Projekt "Živi zeleno" je podržan od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH

Autoradmin

BUDI KAO DŽEMO Čovjek koji je sam odlučio očistiti pluća Mostara!

- BUDI KAO DŽEMO -

Čovjek koji je sam odlučio očistiti "pluća" Mostara

POZITIVAN UZOR

Od početka srpnja 2019. pa sve do objave ove priče (28. kolovoza 2019.) Džemal Kasumović u Mostaru obilazi Trimušu – trim stazu na mostarskom Bijelom brijegu i neumorno skuplja otpad.


Čovjek je to koji je samoinicijativno odlučio provesti akciju čišćenja „takozvanih“ pluća Mostara.
Sam, usprkos svima za Mostar.

Kada su ga sreli trkači Mostarskog polumaratona, Džemo im je rekao “Ne idem odavde dok je ne sredim”.
„I jutros je tu radi vrijedno, čisti, sklanja srušena debla, kupi smeće za nama svima (jel nas stid?)… Toliku pozitivu nismo odavno vidjeli, kaže nam: “Dođu mi kolege pomoći, bas je jedan jučer bio, evo čekam jutros da dođe netko s trimerom da pokosimo ovaj plato ovdje, pa nastavljam dalje”, opisali su njegov entuzijazam na svojoj Facebook stranici članovi Mostarskog polumaratona.

Oni su ga jedva nagovorili da se uslika i da objave ovu priču koja na najbolji način ukazuje da postoji nada, da postoje ideali, da postoje ljudi kojima je stalo.

SKROMNI JUNAK

UKLJUČI SE!

Zastrašujući je podatak da se plastična vrećica ili boca u prirodi se razgrađuje 100-1000 godina, a još više boli nemar pojedinaca koji plastiku bacaju u prirodu, na zelene površine.
Pojedinci poput Džeme koji obilaze zelene površine često se susreću s plastikom i drugim otpadom, a on ga neumorno kupi i tako nam svima pokazuje kako se treba odgovorno ponašati prema okolišu.
Pridonijeti čuvanju okoliša možeš i ti. Prva stvar koju možeš učiniti je jednostavno ne bacati plastičnu ambalažu i drugi otpad na tlo, a time ćeš znatno olakšati posao ljudima poput Džeme koji se trude učiniti naš svijet ljepšim.

Projekt "Živi zeleno" je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH

Autoradmin

Što možeš učiniti?

NAVIKE PROMIJENI I EKOLOGIJU POKRENI!

ŽIVI ZELENO

EKOLOŠKE NAVIKE KOJIMA ĆETE SAČUVATI OKOLIŠ

U očuvanju okoliša svačija uloga je bitna, a posebice pojedinaca koji uz samo male promjene ustaljenih navika mogu utjecati na prestanak korištenja nekih od okolišno najproblematičnijih materijala

500

MILIJARDI plastičnih vrećica se koristi svake godine

13

MILIJUNA TONA plastičnog otpada završi u oceanima svake godine

100

100,000 MORSKIH ŽIVOTINJA ubija plastični otpad svake godine

83

% vode iz česme sadrži plastične čestice

ŠTO MOGU UČINITI?

U očuvanju okoliša svačija uloga je bitna, a posebice pojedinaca koji uz samo male promjene ustaljenih navika mogu utjecati na prestanak korištenja nekih od okolišno najproblematičnijih materijala. Potrebno je samo malo svakodnevnog truda i rezultati će biti zapanjujući.

Možeš li se rastati od plastičnih vrećica?

Male promjene,
veliki rezultati

RECI NE PLASTICI

Plastični predmeti poput jednokratnih vrećica, čaša, boca i pribora za jelo glavni su izvor ekološkog zagađenja i najmanje se recikliraju jer se najčešće upotrebljavaju izvan kuće i bacaju u okoliš.

Povećanje usputne konzumacije hrane i pića dovelo je do porasta količine plastike za jednokratnu upotrebu te se stoga očekuje da će taj problem postati još ozbiljniji.

Što ti možeš učiniti kako bi utjecao na smanjenje zagađenja okoliša jednokratnom plastikom? Razvij naviku korištenja platnenog cekera (s kojim su naše bake prije išle u kupovinu) za nošenje namirnica: trajan je, ručka neće puknuti tako lako, ne zagađuje okoliš, neće vas žuljati ruke tokom nošenja.

KORISNI SAVJETI

Kada idete u kupovinu, birajte proizvode koji dolaze u kartonskoj ambalaži. Ponekad plastičnu ambalažu ne možete izbjeći, no kod pojedinih proizvoda često možete birati između plastične i kartonske ambalaže. Primjerice, kada kupujete deterdžent za rublje kupite onaj u kartonskoj ambalaži koja se lakše reciklira od plastike.
IZBJEGAVAJ PROIZVODE U PLASTIČNOJ AMBALAŽI​
Ne samo da flaširana voda dolazi u plastičnima bocama, već se ogromni resursi koriste za izvlačenje, punjenje i slanje flaširanih boca diljem svijeta. Pored toga, mnoge marke vode u flaširanim bocama su jednostavno filtrirane vode iz slavine. Nabavite bocu od nehrđajućeg čelika (termosicu) za višekratnu upotrebu napunite je vodom iz slavine prije napuštanja kuće.
ODUSTANI OD FLAŠIRANE VODE
Svi proizvodi za čišćenje kućanstva, ne samo da su vrlo skupi, nego su i štetni za zdravlje i za planet jer dolaze su plastičnoj amabalaži i puni su kemikalija. Koliko ih imate samo u svom domu? Sve njih možete zamijeniti jednom ekološkom alternativom – octom. Ocat je jedan od najboljih prirodnih sredstava za čišćenje, a ukoliko želite bolji miris dodajte malo eteričnog ulja ili limunove kore.
POČNITE KORISTITI UNIVERZALNO SREDSTVO ZA ČIŠĆENJE KUĆE

PROMIJENI NAVIKE SKLADIŠTENJA HRANE

Pokušajte se prisjetiti svih plastičnih vrećica, spremnika, posuda koje koristite u svom kućanstvu.

Sva plastika, uključujući i navedenu je izrađena od potencijalno štetnih kemikalija za zdravlje, uključujući BPA i DEHA, što znači da lako može ući u hranu koju ćete pojesti. Tijekom vremena te su se kemikalije dokazale kao opasne za zdravlje jer uzorkuju genetske promjene, promjene u tkivima, greške u kromosomima, abortus, djecu rođenu s razvojnim problemima, hormonalne promjene, preuranjeni pubertet, štetni utjecaj na imunitet djece, te probleme u ponašanju.

Umjesto korištenja plastičnih posuda, možete koristiti staklene, keramičke posude ili zdjele za hranu.

PROMIJENI ŠAMPON!

Procjenjuje se da godišnje više od osam milijuna tona plastike završi u oceanu, od čega plastična ambalaža čini udio od čak 40 %. U tom udjelu nalaze se i plastične bočice u kojima su sadržani razni višenamjenski šamponi, a bez obzira na sva upozorenja plastika je i dalje najčešće korištena ambalaža za njihovo pohranjivanje. Ti ubuduće možeš odlučiti koristiti tvrde šampone u obliku pločica. Tvrdi ili kruti šamponi, koji predstavljaju koncentrirane šampone u obliku pločice, postaju sve popularniji. Ne samo da se pakiraju u reciklabilne materijale, već prosječno traju dulje od dvije boce šampona.

Autoradmin

Hello world!

Welcome to WordPress. This is your first post. Edit or delete it, then start writing!